Da bi se trajno podigla razina sigurnosti plovidbe i dugoročno smanjili troškovi održavanja objekata pomorske signalizacije, Plovput se odlučio modernizirati svjetioničarsku službu uvođenjem Sustava daljinskog nadzora na oko 160 objekata pomorske signalizacije prve kategorije po značaju za sigurnost plovidbe (intervencija na otklanjanju pogašenja svjetla u roku od 24 sata).

Izgradnja Sustava daljinskog nadzora predviđena je u fazama, ovisno o tehničkim i financijskim uvjetima, a realizacija prve faze je započeta tijekom 2000. god.

Prije samog uvođenja Sustava za daljinski nadzor bilo je nužno ispuniti određene preduvjete kao što su:
- automatizacija rada glavnog i rezervnog svjetla na pomorskim svjetionicima, što nije dovelo do gašenja klasične svjetioničarske službe, već samo do smanjenja broja svjetioničara u smjeni;
- ugradnja automatskog rezervnog svjetla, sustava za maglu (sirene i detektora magle), te racona na one značajnije objekte gdje isto nije postojalo;
- modernizacija ostalih objekata pomorske signalizacije ugradnjom tipske solarne rasvjetne opreme.

Sustav daljinskog nadzora objekata pomorske signalizacije funkcionira na način da se s najznačajnijih objekata pomorske signalizacije pravodobno dobivaju informacije o pogašenju svjetla i neovlaštenom ulasku u objekt, kao i ostale informacije vezane za rad svjetla i opreme ugrađene na objektima.

Sustav daljinskog nadzora se sastoji od:

- Centra za nadzor smještenog u Sektoru za održavanje (Baza-Stinice) u Splitu, koji jednom dnevno poziva sve objekte i prikuplja podatke o stanju parametara na objektima, te kojem se dojavljuju sve alarmne situacije odmah kada one nastanu. Centar za nadzor opremljen je s 2 računala (glavno i rezervno) sa SCADA programom za nadzor rada sustava (iFIX), koji su putem 3 GSM uređaja i HT Cronetove mreže povezani s objektima na način da 2 GSM uređaja služe za primanje alarmnih situacija s objekata, a jedan za pozivanje objekata;

- Centra za dojavu alarmnih stanja s 24-satnim dežurstvom smještenim na lokaciji Obalne radijske postaje Split Radio koji ima iste mogućnosti kao i Centar za nadzor. Opremljen je s jednim računalom koje je putem zakupljene telefonske linije povezano s Centrom za nadzor.

- opreme na dislociranim objektima pomorske signalizacije koji su raspoređeni duž hrvatskog dijela Jadrana, gdje se uz pomoć programabilnog logičkog kontrolera (PLC-a) prikupljaju, analiziraju i pohranjuju podaci, te putem GSM uređaja odašilju prema Centru za nadzor.

- dojavljivanje alarmnih situacija u Centre u trenutku njihovog pojavljivanja u okviru komunikacije objekt-Centar (samoproziv), nakon čega se, sukladno vrsti alarma, pristupa intervenciji i otklanjanju kvara;

- kontinuirano prikupljanje podataka u okviru komunikacije Centar-objekt (ciklički proziv, usmjereni proziv), te njihova obrada, pohranjivanje i prikaz u tabelarnom i grafičkom obliku, gdje je na temelju prikupljenih podataka moguće preventivno djelovati, čime se osigurava kontinuitet ispravnog rada svjetala, odnosno smanjuje broj pogašenja, smanjuju minimalne količine rezervnih dijelova u skladištu i točnije planiraju redovni obilasci objekata od strane servisnih brodica Plovputa;

- arhiviranje podataka o objektima uključenim u sustav daljinskog nadzora kao što su opći podaci o objektu, podaci o ugrađenoj opremi, intervencijama i sl.

Način rada Sustava je slijedeći:

1.Programabilni logički kontroler (PLC), koji preko posebno razvijenog interfacea, nadzire i mjeri sve vrijednosti uređaja i stanja na objektu, u slučaju nastanka alarmne situacije obrađuje podatke i prilagođava ih u oblik pogodan za odašiljanje. Nakon toga, PLC daje nalog GSM uređaju na objektu za pozivanjem GSM uređaja u Centru za nadzor koji podatke prihvaća, prikazuje na računalu u Centru i istovremeno ih prosljeđuje na računalo u Centru za dojavu. U slučaju zauzeća GSM uređaja u Centru za nadzor, objekt će ponavljati poziv sve dok ne prenese informaciju o nastanku alarma. O pristigloj informaciji, operator u Centru za dojavu izvješćuje nadležnu odgovornu osobu koja, u ovisnosti o vrsti pristiglog alarma, organizira intervenciju i otklanjanje kvara.

2. Prilikom pozivanja objekta od strane Centra za nadzor, postupak je obrnut, s tim da PLC prikuplja i prosljeđuje podatke na zahtjev Centara.

Podaci koji se prikupljaju s objekata pomorske signalizacije ovise o tipu ugrađene opreme na objektima, kao i načinu njenog napajanja i obuhvaćaju:

- ispravnost rada glavnog i rezervnog svjetla;

- ispravnost rada ostalih uređaja ugrađenih na objektu;

- neovlašten ulazak u objekt;

- trenutni napon, struju punjenja i pražnjenja aku. baterija;

- napon javne električne mreže;

- temperaturu u objektu…

Osim nadzora objekata pomorske signalizacije, na lokalnoj razini postoji i upravljanje, a sastoji se u tome da se:

- na pojedinim objektima u slučaju kvara glavnog svjetla uključi rezervno svjetlo,

- na svim objektima u slučaju kvara aku. baterija svjetla ili opreme za daljinski nadzor, prebaci napajanje s jednih aku. baterija na druge.

Uvođenjem Sustava daljinskog nadzora objekata pomorske signalizacije omogućeno je pravovremeno dobivanje informacija o stanju pojedinih uređaja i opreme na objektima, s posebnim naglaskom na informacije o ispravnosti rada tj. pogašenju svjetala ili neovlaštenom ulasku u objekt, što smanjuje broj i vrijeme trajanja pogašenja, a za posljedicu ima izravni utjecaj na povećanje razine sigurnosti plovidbe.

U sklopu prve faze, u Sustav daljinskog nadzora uključeno je 47 objekata pomorske signalizacije, dok će se u sklopu druge faze, a koja će se realizirati tijekom 2003. godine, u sustav uključiti još 43 objekta. U narednom periodu, ovisno o financijskim sredstvima, u Sustav će se postupno uključiti i preostali najznačajniji objekti pomorske signalizacije.

PRIKAZ RADA RAČUNARSKOG PROGRAMA SUSTAVA DALJINSKOG NADZORA RADA OBJEKATA POMORSKE SIGNALIZACIJE

Na glavnom ekranu Jadran (slika 1.) dana je karta Jadrana na kojoj su prikazana Plovna područja. Ovisno o broju objekata u plovnim područjima koji su uključeni u Sustav daljinskog nadzora, moguć je pristup karti s dijelom plovnog područja (npr. sjeverni ili južni dio PP Pula) ili pristup karti s cijelim plovnim područjem (npr. PP Šibenik).

Izborom naredbe Stanja moguć je ulazak u ekran s prikazom stanja komunikacije i postojanja alarma na objektima, dok je izborom naredbe Alarmi moguć ulazak u ekran s prikazom alarmnih stanja na svim objektima.

Ulazak u ekran s prikazom stanja na svakom objektu pojedinačno moguć je iz ekrana plovnog područja, ili uz pomoć naredbi Objekt (po oznaci) ili Objekt (po imenu) na glavnom ekranu.

U slučaju potrebe, izborom naredbe Pozovi sve, moguće je pozvati sve objekte pomorske signalizacije zbog prikupljanja trenutnih vrijednosti stanja na objektima (opća stanja, stanja i vrijednosti parametara uređaja).

Slika 1. Glavni ekran - Jadran

U ekranu Stanja (slika 2.) dat je prikaz stanja komunikacije i postojanja alarma na objektima.

Uz oznaku svakog objekta (puni ili skraćeni naziv; npr. Porer, SvIvan) dano je slijedeće:

- Naredba Poziv služi za pozivanje svakog objekta pojedinačno. Kada je u tijeku pozivanje nekog objekta, pripadajuće polje Poziv se oboji u plavo (npr. polje Poziv objekta Livka);

- Sličica komunikacijskog GSM uređaja obojana crvenom bojom (komunikacija s objektom u prekidu; npr. s objektom Grebeni) ili zelenom bojom (komunikacija s objektom je ispravna; npr. s objektom Porer);

- Zvučnik obojan crvenom bojom (s objekta primljen alarm koji još nije potvrđen od strane operatora; npr. s objekta SvIvan) ili žutom bojom (s objekta primljen alarm koji je potvđen od strane operatora; npr. s objekta Grebeni), odnosno nepostojanje zvučnika (ne postoji alarmno stanje na objektu; npr. za objekt Susac).
Slika 1. Glavni ekran - Jadran

U ekranu Stanja (slika 2.) dat je prikaz stanja komunikacije i postojanja alarma na objektima.

Uz oznaku svakog objekta (puni ili skraćeni naziv; npr. Porer, SvIvan) dano je slijedeće:

- Naredba Poziv služi za pozivanje svakog objekta pojedinačno. Kada je u tijeku pozivanje nekog objekta, pripadajuće polje Poziv se oboji u plavo (npr. polje Poziv objekta Livka);

- Sličica komunikacijskog GSM uređaja obojana crvenom bojom (komunikacija s objektom u prekidu; npr. s objektom Grebeni) ili zelenom bojom (komunikacija s objektom je ispravna; npr. s objektom Porer);

- Zvučnik obojan crvenom bojom (s objekta primljen alarm koji još nije potvrđen od strane operatora; npr. s objekta SvIvan) ili žutom bojom (s objekta primljen alarm koji je potvđen od strane operatora; npr. s objekta Grebeni), odnosno nepostojanje zvučnika (ne postoji alarmno stanje na objektu; npr. za objekt Susac).

Slika 2. Ekran – Stanja svjetala

U ekranu Alarmi (slika 3.) dat je prikaz svih alarmnih stanja na objektima i to:

- Ukupan broj potvrđenih alarma najvećeg prioriteta (Broj HI alarma: 11), srednjeg prioriteta (Broj MED alarma: 22) i najmanjeg prioriteta (Broj LO alarma: 2);

- Ukupan broj nepotvrđenih alarma najvećeg prioriteta (Broj nepotvrđenih HI alarma: 0), srednjeg prioriteta (Broj nepotvrđenih MED alarma: 1) i najmanjeg prioriteta (Broj nepotvrđenih LO alarma: 0);

- Popis-tablica svih alarma na objektima koji još uvijek nisu potvrđeni od strane operatora (npr. red 1 – Prisutna magla na objektu SvIvan) ili su potvrđeni od strane operatora (npr. red 2 – Komunikacija u prekidu s objektom Grebeni).

Izborom naredbi Alarm HI, Alarm MED i Alarm LO određuje se za koje kategorije alarma će se uz svjetlosni pojaviti i zvučni alarm na računalu.

Izborom naredbe Potvrdi sve moguće je istovremeno potvrditi sve označene pristigle alarme s objekata, dok se izborom naredbe Potvrdi stranicu potvrđuju svi pristigli alarmi s objekata na toj stranici, bez prethodnog označavanja.

Izborom naredbe Pregled moguć je pregled svih aktivnosti koje su se događale u radu Sustava (npr. pozivanje objekta, prijem alarma s objekta, potvrđivanje alarma od strane operatora…).

Slika 3. Ekran – Alarmi

Slika 4. Ekran – PP Pula - južni dio

Iz glavnog ekrana Jadran ulazi se u ekran s pomorskom kartom cijelog ili dijela plovnog područja, npr. PP Pula - južni dio (slika 4.) na kojem je dana karta južnog dijela PP Pula s oznakom objekata pomorske signalizacije koji su uključeni u Sustav daljinskog nadzora. Izborom sličice s prikazanim objektom, moguće je ući u ekran s prikazom stanja na svakom objektu pojedinačno; npr. iz objekta Porer ulazi se u ekran Tip opreme: 4.

U ekranu Tip opreme: 4 (slika 5.) dat je prikaz stanja na objektima pomorske signalizacije s ugrađenom slijedećom opremom:

- glavno svjetlo – okretni stroj (napajanje žarulje 220V, napajanje okretnog stroja preko javne elektro-mreže 220V, punjača aku. baterija i hermetičkih aku. baterija);

- pomoćno svjetlo – fenjer (napajanje žarulje i elektroničkog bljeskača 12V preko javne elektro-mreže 220V, punjača aku. baterija i hermetičkih aku. baterija);

- komunikacijska oprema za daljinski nadzor (napajanje opreme 12V preko javne elektro-mreže 220V, punjača aku. baterija i hermetičkih aku. baterija);

- dodatna oprema – racon i sustav za maglu (napajanje opreme 12V preko javne elektro-mreže 220V, punjača aku. baterija i hermetičkih aku. baterija),

kao i prikaz općih podataka (dan/noć, vrata otvorena/zatvorena, temperatura u objektu).

Napominjemo da u ovisnosti o tipu ugrađene opreme na objektima pomorske signalizacije, kao i načinu njenog napajanja, postoji 6 različitih kategorija (6 različitih ekrana), koji se mijenjaju ovisno o izabranom objektu.

Isto tako, na ekranu Tip opreme: 4 moguće je izabrati slijedeće naredbe:

- Poziv za pozivanje svakog objekta pojedinačno;

- Podaci za ulazak u ekran sa zadnjim primljenim podacima o navedenom objektu;

- Info za ulazak u ekran s informativnim podacima o navedenom objektu;

- Alarmi za ulazak u ekran s prikazom alarmnih stanja na svim objektima;

- Osvježi za osvježavanje ekrana;

- Zabrani javljanje objekta kojom se zabranjuje dojavljivanje alarmnih stanja s objekta.

Također se u sklopu svakog objekta (ekrana) nalazi i tablica alarmnih stanja na tom objektu, dok se svaka alarmna situacija i animira na način da se sličica na ekranu na koju se odnosi alarmno stanje oboji u crveno ili žuto.

U ekranu Podaci (slika 6.) u koji se ulazi iz ekrana Tip opreme, prikazani su zadnji primljeni podaci o izabranom objektu, u ovisnosti o ugrađenoj opremi i njezinom napajanju; npr. za objekt Porer (Tip opreme: 4) dani su podaci o:

- glavnom i pomoćnom svjetlu (žarulja, žarna nit 1 i 2 ispravna/neispravna; bljesak žarulje, žarne niti 1 i 2 ispravan/neispravan, položaj izmjenjivača žarulja 1 ili 2, okretni stroj ispravan/neispravan, glavno i pomoćno svjetlo uklopljeno/isklopljeno);

- naponu javne elektro-mreže 220V;

- trenutnim stanjima i dnevnim prosjecima aku. baterija okretnog stroja, pomoćnog svjetla, opreme za daljinski nadzor, Sustava za maglu, racona (napon, struja, dnevni prosjeci napona, struje potrošnje i struje punjenja aku. baterija);

- općim stanjima (komunikacija uredna/u prekidu, vrijeme zadnjeg prijema podataka po UTC-u, dan/noć, vrata otvorena/zatvorena, napajanje pomoćnog svjetla i opreme za daljinski nadzor s akumulatorskih baterija pomoćnog svjetla ili opreme za daljinski nadzor);

- temperatura u objektu (trenutna, u 1 sat i 13 sati po UTC-u).

Pomoću naredbe Prosjeci ulazi se u ekran s dnevnim prosjecima mjernih veličina koje se prikupljaju s objekta. Naredba Osvježi služi za osvježavanje ekrana.

Slika 5. Ekran – Tip opreme: 4

Slika 6. Ekran – Podaci

U ekranu Grafovi prosjeka (slika 7.) moguće je birati po 2 usporedna grafa prosjeka vrijednosti slijedećih mjernih veličina primljenih s objekta:

- prosjeci napona, struje punjenja, struje pražnjenja aku. baterija okretnog stroja, pomoćnog svjetla, opreme za daljinski nadzor, Sustava za maglu, racona;

- temperatura u objektu (u 1 sat i 13 sati po UTC-u).

Isto tako, na ekranu je dat tablični prikaz prikazanih vrijednosti mjernih veličina.

Naredba Ispis služi za ispisivanje grafa na pisaču, dok naredba Kopiraj služi za kopiranje grafa, zbog prebacivanja istog u neki drugi program (npr. Microsoft Word, Excell…).

Slika 7. Ekran – Grafovi prosjeka

U ekranu Informacije (slika 8.) dane su:

- opće informacije o objektu (pripadnost plovnom području, koordinate i položaj objekta, karakteristika, domet i sektor vidljivosti svjetla, tip ugrađene opreme na objektu, kao i načinu njenog napajanja, GSM broj za govor i prijenos podataka, te rok aktiviranja svjetla);

- fotografija objekta i pomorska karta područja gdje se objekt nalazi;

- opis objekta, odnosno podaci o ugrađenoj opremi na objektu, servisiranju objekta…

Naredba Opis objekta služi za ulazak u program za upisivanje podataka o objektu, dok naredba Osvježi prikaz služi za osvježavanje na ekranu novoupisanih podataka o objektu.

Slika 8. Ekran – Informacije